13 ožujka, 2009

Petak 13.

Danas je "opet" petak 13. Strah od broja 13 snažan je u današnjem svijetu. Prema istraživanjima, više od 80 posto nebodera u svijetu uopće nema 13-ti kat. Mnoge zračne luke nemaju 13-tu sletnu stazu. U bolnicama i hotelima često ne postoji soba broj 13. U talijanskoj Firenzi, kuće koje se nalaze između kućnih brojeva 12 i 14 označene su brojem 12 i pol. Mnogi triskaidekafobi, kako se nazivaju ljudi koji se boje broja 13, upiru prstom i u neuspjelu misiju na Mjesec, "Apollo 13". Meni je ovo presmiješno. Kad god se sjetim da Mexicanci, kojih je više od 90% vjernika, upravo grade zgrade bez 13. kata. Oni vjeruju da broj 13 donosi nesreću. Uče li onda i djecu u školi da nema broja 13? Ako netko slavi rođendan 13. u mjesecu, prebaci li ga na sljedeći dan? Dalo bi se sad o tome raspravljati danima, no vrlo mi je smiješno da jedna "katolička" zemlja vjeruje u takve stvari. Možda su mislili na praznovjerje broja 13, pa su rekli da su vjernici. Možda je i Isus preskočio 13. dan posta u pustinji. Tko zna! no, ja se radujem kad čujem da je petak 13. Meni je to super. Kad većina strahuje od nećega da će im se dogoditi, ja stavim osmijeh na lice i uživam. Uvijek me privlačilo ono što druge nije. Volim petak 13. Sestra mi je rođena na petak 13. Mama također na petak 13. i to na Veliki petak. Odakle ljudima ustvari taj strah od petak 13.? Malo sam istraživala i evo što sam našla... ovo navedeno u zagradi su moji komentari.

Dossey, koji je ujedno i povjesničar i istraživač folklora, kaže da je strah od petka 13-og ukorijenjen duboko u prošlosti, i da postoji mnogo slučajeva povezanosti davnih nesretnih događaja s brojem 13 i petkom. A kada se spoje broj 13 i petak, dobivamo nekakav super-nesretan dan…. Osim ako ste rođeni upravo tog dana; kruže priče da je u tom slučaju to vaš sretan dan. (trebalo bi sada pitati moju mamu i sestru)


Strah od broja 13 Dossey je uspio povezati s davnim norveškim mitom o dvanaestoro bogova koji su priredili večeru u Valhali (ekvivalent kršćanskom raju u nordijskoj mitologiji), na koju je nepozvan upao 13-ti gost, nestašni Loki. Loki je nekako uspio navesti slijepog boga tame, Hodera, da pogodi Baldera, boga veselja i zadovoljstva, strelicom od bijele imele. Balder je umro i cjela zemlja zavijena je u crno; bio je to loš, nesretan dan. Od tog trenutka, broj 13 smatra se kobnim i zlosutnim.
Također, prema vjerovanjima iz vremena starog Rima, vještice su se uvijek sastajale u skupinama od 12. Trinaesti sudionik okupljanja redovito je bio sam Vrag. I u Bibliji postoji referenca na nesretni broj 13: Juda, apostol koji je izdao Isusa, bio je trinaesti gost na Posljednjoj večeri. (u Kojoj Bibilij? Ja to nisam uspjela pronać, pa ako netko pronađe, molim da mi javi. Gdje piše da je Juda bio baš 13. gost?. On je bio njegov Apostol, a ne gost.)
Kad je o petku riječ, poznata je činjenica da je Isus bio razapet upravo na taj dan. (Ako i je to istina, ta Njegova smrt ne bi trebala biti nešto loše, jer smo mi po toj smrti spašeni. Stoga, trebali bi raditi upravo suprotno - Bogu zahvaljivati na petku).
Neki tumači Biblije tvrde da je Eva upravo u petak navela Adama da kuša zabranjeno voće, a možda je najznakovitije vjerovanje da je Kain ubio svog brata Abela baš u petak 13-og. (Ako mi netko može objasniti ovo tumačenje, bila bih mu vrlo zahvalna, jer ne znam jesam li igdje pročitala da se sve ovo dogodilo u petak i to na broj 13.? Koji su to tumači Biblije otkrili?)

Thomas Fernsler, znanstveni suradnik u Centru za matematiku pri Sveučilištu Delaware (Newark, SAD), smatra kako se broju 13 čini nepravda zbog njegove sudbine – mora slijediti broj 12.
Naime, numerolozi broj 12 smatraju "potpunim" brojem: 12 je mjeseci u godini, 12 znakova zodijaka, 12 bogova na Olimpu, 12 plemena Izraela, 12 apostola… Kad se broju 12 doda 1, narušava se njegova "potpunost", i dobiva se nesavršen broj – Fernsler tvrdi da je upravo to razlog povezanosti broja 13 s nesrećom.
ljudi koji s petkom 13-im povezuju negativne osjećaje, moraju naučiti kako se fokusirati na ugodna razmišljanja, koja će generirati ugodne osjećaje, i smanjiti strah od petka 13-og.
"Ti ljudi nisu poludjeli, samo su izgubili kontrolu nad svojim osjećajima", kaže Dossey od triskaidekafobima. "Oni svoje misli usmjeravaju u krivom pravcu, i u svojim umovima nose ogromnu sliku nečeg strašnog što bi im se moglo dogoditi."
"Ljudi moraju shvatiti da su sami odgovorni za većinu dobrih i loših stvari koje im se događaju u životu, i trebali bi se koncentrirati na pozitivnu stranu svojih života: sagledati stvari koje im se događaju s pozitivne strane, sjećati se lijepih stvari iz prošlosti, i biti spremni da preuzmu kontrolu nad svojom budućnošću.

Narodna predaja također nudi rješenja od prokletstva petka 13-og. Jedno od njih nalaže kako se pogođena osoba mora popeti na vrh planine ili visoke zgrade, i tamo spaliti sve svoje poderane čarape. Drugo kaže da je potrebno stajati na glavi i grickati – hrskavicu.
Sreća i praznovjerje


Sretni ljudi sreću savršene partnere, ostvaruju svoje životne ambicije, imaju bogate karijere, žive sretne i ispunjene živote. Svoj uspjeh ne duguju napornom radu, iznimnom talentu ili vrhunskoj inteligenciji – naprotiv, oni jednostavno imaju neku čudnu sposobnost da uvijek budu na pravom mjestu u pravo vrijeme. Oni su – sretnici.

Profesor Wiseman pokrenuo je 1994. godine projekt kojim je pokušao znanstveno objasniti zbog čega neki ljudi žive takve savršene živote, i razviti tehnike koje bi i svima ostalima omogućile da ostvare isto. "Projekt sreća" obuhvatio je na stotine kako iznimno sretnih, tako i iznimno nesretnih ljudi.
Između ostalih istraživanja, 4000 ljudi sudjelovalo je u velikom on-line istraživanju, gdje su sami ocjenjivali smatraju li se sretnima ili nesretnima, i gdje je ispitivan stupanj prakticiranja različitih praznovjernih aktivnosti.

Istraživanje je pokazalo da sretni ljudi običavaju prakticirati nekakve praznovjerne rituale, koji bi im trebali donijeti sreću, poput kucanja o drvo, nošenja amuleta ili držanja palčeva.
S druge strane, nesretni ljudi vjeruju u praznovjerje koje nosi nesreću, poput razbijanja ogledala, hodanja ispod ljestava ili – broja 13.

To je bilo prvo istraživanje takve vrste, i razlike između 'sretnih' i 'nesretnih' ljudi su bile značajne: na primjer, 49% sretnih ljudi redovito 'drži palčeve', za razliku od samo 30% nesretnih. Također, samo 18% sretnih ljudi postaje tjeskobno kad razbiju ogledalo, za razliku od 40% nesretnih ljudi. Možda je najznačajniji podatak sljedeći: 55% nesretnih ljudi boji se broja 13, za razliku od samo 22% sretnih…

Istraživanje je također otkrilo najčešća praznovjerja, i postotak ljudi koji u njima sudjeluje:

1. Kucanje o drvo – 86%
2. Držanje palčeva – 64%
3. Prolaženje ispod ljestava – 49%
4. Razbijanje ogledala – 34%
5. Strah od broja 13 – 25%
6. Nošenje hamajlije ili amuleta – 24%

To su iznenađujuće velike brojke, koje pokazuju da je praznovjerje i u današnjem svijetu vrlo snažno. Čak je 86% ljudi izjavilo da su i sami sudjelovali u barem jednom od ovih praznovjerja, a na praznovjerje nisu imuni čak ni znanstvenici: 15% ljudi sa znanstvenim zaleđem priznaje da se boji broja 13.

Nema komentara: